IZLOŽBA JEDRA KVARNERA

MORE

I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se i smijemo se moru

Josip Pupačić

Posejdoni s fotoaparatom

DALIBOR ŽIGANTE, IVAN KOSIĆ, DALIBOR TALAJIĆ, ZDENKO VUKELIĆ, BORIS LUŠTICA, ZORAN MIROŠEVIĆ, VLADIMIR LONČARIĆ, MIHAEL DRAKŠIĆ, SRĐAN HULAK, BOJAN BONIFAČIĆ, ARSEN MILETIĆ, ERVIN DEBEUC, IVA SORTA-BILAJAC TURINA, MIRO DEŽULOVIĆ, NIVES KOCIJAN, JELICA ŠETIĆ, LIVIO SMILOVIĆ, INGRID JERKOVIĆ, NELI LUGOMER, STJEPAN JANEKOVIĆ, DRAŽEN KURPIS, LJILJANA BOLDIN, GORAN NOVOTNY, EDNA JURCAN, ALEMKA GOLEŠ, DARKO IVOŠEVIĆ, TINKA MOROVIĆ RANĐELOVIĆ, DAJANA ŠALINOVIĆ, DARIO JURJEVIĆ, BORIS GOLUB , NEDA RAČKI, SANJA KOMADINA, GORDANA KVAJO, SLAVICA STANKOVIĆ, LINDA BLAŽIĆ MIROŠEVIĆ, IVANA DIKLIĆ, DRAGAN NIŠLER, VIVIANA PERIĆ, MARIN ILJADICA , ŽELJKO RADOŠ, ALEKSANDAR TOMULIĆ, SILVIJA BUTKOVIĆ, TAMARA BRNELIĆ, DAMIR BATISTIĆ, DAMIR DEBEUC, MLADEN MATUNCI, ALEKSANDRA ORLIĆ, JADRANKA HERAK, DEAN SILIĆ, ANTONIJA ŽUNIĆ, LINA ERNJAK, IZABELA PETKOVIĆ, TINA KOVAČ, MARIJAN MATKOVIĆ, GORDANA IVIČIĆ, NINO BIJELAC, ZORAN UZELAC, HANA GLIGOROVIĆ, IVAN VELKOVSKI, VLADIMIR MAJOR, VIŠNJA MAKEK, ALMA PAHOR, TATJANA TRAVICA, ŽELJKO KRČADINAC, DINO KATIĆ, JASMINA JAKOPANEC, IRENA PERIČIĆ MOHORIĆ, NENAD REBERŠAK , ANDREJ TURINA, MAJA VERDONIK I ROBERT LIPOVAC

Ovako je bilo na otvorenju izložbe

Danas fotografiranje nije više privilegij. Digitalna tehnologija omogućila je svima da mogu u tehničkom smislu napraviti dobru ili korektnu fotografiju. Nekada je autor morao poznavati niz tehničkih zakonitosti da bi uopće znao upotrijebiti fotografski aparat. U ta prošla vremena autori su morali proći neku vrst edukacije, poučavanja kako uopće koristiti fotoopremu da bi koliko-toliko dobili upotrebljivu snimku. Danas je tehnika toliko automatizirana i pouzdana da je dovoljno znati gdje je gumb za okidanje i stisnemo li ga u željenom trenutku napravit ćemo fotografiju. Da ne bi bilo zabune, i danas kao i nekada, neovisno o tehničkim mogućnostima opreme za snimanje, važno je i potrebno fotografske autore likovno senzibilizirati za fotografsko stvaranje – uvoditi autore u svijet likovnog izražavanja pa samim time i u sve specifičnosti fotografskoga govora. Dakle, valja razlučiti fotografiju koja nastaje po automatizmu tehnološke uređenosti našeg fotoaparata i fotografiju koja je rezultat tih tehnoloških datosti i autorovoga kreativnog impulsa. Sama tehnološka evolucija utjecala je i na razmišljanje suvremenog čovjeka i na njegove estetske mjere. Sve ove promjene dovele su do drugačijeg pogleda na svijet, ali i na poimanje i tumačenje toga istog svijeta koji nas okružuje. Pa zasigurno uslijed svih ovih mijena možemo i trebamo govoriti i o estetici digitalnog doba.
Imajući na umu sve ove prethodno spomenute povoljnosti, Fotosavez Primorsko-goranske županije raspisuje tematske natječaje, usmjerava ih i njima potiče lokalno stanovništvo na sudjelovanje. Savez je na tragu svojih osnovnih zadaća, a u duhu očuvanja tradicije ovoga kraja, natječaj „Jedra Kvarnera“ namijenio svima – i profesionalcima i onima koji se povremeno bave fotografijom, lokalnom stanovništvu i svim onim pojedincima koji snimaju samo za svoje potrebe, za svoje intimno, obiteljsko okruženje. Ovi autori prvenstveno žele zabilježiti nešto iz obiteljskog nasljeđa, nešto što određuje njihov kulturološki identitetski kod. To su autori koji osjećaju i vrijeme i prostor i ne zaboravljaju svoje pretke, njeguju radne običaje ili vrednuju artefakte prošlih vremena, autori koji u svemu tome i sebe osjećaju te u takvom raspoloženju snimaju i dobre fotografije.
Dakle, fotografija je dokument, fotografija je čuvar nas samih i zato je čovjek koji snima more i sve što je vezano za more Posejdon. Tom suvremenom Posejdonu nije atribut trorog već fotoaparat. Fotografska slika svjedoči istinu za nas i sve koji dolaze poslije nas.
Jedro je simbol ljudskog umijeća sapinjanja energije vjetra u svoju korist. Jedro je metafora suživota čovjeka, vjetra i mora. Jedro je simbol života i egzistencije na moru. Bjelina jedra je neraskidiva veza i sveti odnos onoga koji plovi i onoga koji ga ispraća i čeka.
Autori su kroz ovu temu istraživali kulturu i tradiciju života uz more, život od mora. Prispjele fotografije donose prizore ambijenta nasljeđa i svega onog što čini identitet Kvarnera, Jadrana i Mediterana. Niz je snimaka aktualnih regata: lovranske, creske, krčke, kraljevičke do naše riječke – legendarne Fiumanke. Na ovim fotografijama zrcali se more kao geografska činjenica, more kao kulturološka i povijesna odrednica. Već odavno more kao tema nije privilegij slikarima, pjesnicima. More je i nekim fotografima kao i pomorcima postalo sudbina. To je prostor i ambijent odrastanja, rada, života, prirodnih fenomena. Svojom monumentalnošću ono je neiscrpna arhiva mnogih tajni. More je tajna. A još veća tajna je kontinuirano fotografirati more, pratiti njegove mijene, ući u suštinu fenomena. Tajna je pratiti trenutne motivacijske impulse i realizaciju stvaralačke ideje. Baviti se morem, znači baviti se estetikom stvarnog prostora, a snimamo li ga, ovozemaljski smo Posejdoni s aparatom u ruci.
Iz mora se izvire, u more se utječe.

Borislav Božić, prof.
Srpanj 2014.

Na natječaj „Jedra Kvarnera“ prijavio se 71 autor s 418 fotografija.

Upoznaj članove žirija: BRANKA ARH PETAR FABIJAN i BORISLAV BOŽIĆ

Žiri u sastavu: Branka Arh, povjesničarka umjetnosti i kustosica /predsjednica žirija/, Petar Fabijan, fotografski autor u statusu slobodnog umjetnika/član/ i Borislav Božić, predsjednik Fotosaveza Primorsko-goranske županije /član/ sastali su se u subotu, 12. srpnja u galeriji Principij i pregledali prijavljene fotografije. Odlučeno je da svaki autor bude predstavljen s jednom izloženom fotografijom.

Od odabranih fotografija žiri je izdvojio fotografiju koja najbolje interpretira temu i to je „Dobar vjetar“ autora Mladena Matuncija iz Malog Lošinja koji dobiva prvu nagradu. Fotografija odiše čistoćom kadra, finom i odmjerenom likovnošću.

Dobar vjetar

Drugu nagradu zasluženo dobiva Gordana Ivičić za fotografiju „U zaklonu“. Na njoj je autorica smjelim rezom strukturirala kadar crvenom i plavom bojom velikih brodova između kojih je manja barka, kako sam naziv kaže, sklonjena, zaštićena.

55. 6_Gordana Ivicic_U zaklonu

Treća nagrada dodijeljena je Ivici Kosiću za fotografiju „Morski vuk“ u kojoj autor po pravilima klasične estetske mjera naglašava perspektivu prostora otvorene scene mora.

2. 2. Ivan Kosić, Morski vuk

Tri ravnopravne diplome dobivaju: Neda Rački za fotografiju „Triptih“, Ivana Diklić za fotografiju „Ono što je davno ponio ako zatreba“ i Dražen Kurpis za fotografiju „Rašomon od Fiumanke“.

: Neda Rački Triptih

: Ivana Diklić, Ono što je davno ponio ako zatreba

: Dražen Kurpis, Rašomon od Fiumanke

Pohvaljuju se: Livio Smilović za fotografiju „Bit će kao nova 4“, Zdenko Vukelić za fotografiju „Nostalgija“, Zoran Uzelac za fotografiju „Ambis“ i Hana Gligorović za fotografiju „Prebroji“.