IZLOŽBA FOTO KLUBA LOŠINJ
IZLOŽBA JE OTVORENA DO 20. TRAVNJA I MOŽE SE POGLEDATI SVAKI DAN OD 10 DO 13 I 17 DO 20 SATI I SUBOTOM OD 10 DO 13 SATI
Ovdje preuzmi Katalog fiat lux final
Evo atmosfere s otvorenja izložbe
O FOTO KLUBU LOŠINJ…..
Sadašnji lošinjski foto klub novijeg je datuma, osnovan 2003. godine, no amatersko bavljenje fotografijom ima na Lošinju dugu tradiciju. Prvi foto amater za kojega se zna bio je glasoviti profesor Ambroz Haračić. On je još krajem 19. stoljeća fotografirao značajnija događanja, ljude i krajolike svoga rodnog kraja.
U vrijeme prvog procvata turizma na otoku, kada su u brojnim foto radnjama nastajale prve razglednice s otočkim panoramama i vedutama, a posjetitelj je mogao dobiti i razglednicu sa svojim portretom u lošinjskom ambijentu. Širenju popularnosti fotografije pridonijeli su i putujući fotografi. Bogatije građanstvo rado je poziralo za obiteljske portrete, a pomorci su naručivali fotografije svojih slavnih brodova. U Malom i Velom Lošinju vrlo rano su se pojavile i kino-dvorane kao mjesta okupljanja zaljubljenika u nove vizualne medije.
Lošinjani su sve češće sa svojih putovanja po svijetu, uz ostale novotarije, donosili i prve fotoaparate za osobnu uporabu. Krajem 50-ih i tijekom 60-ih godina 20. stoljeća to su uglavnom bili fotoaparati iz Sovjetskog saveza i istočne Njemačke kao jeftinija i pristupačnija verzija zapadnjačkih modela, koje će si Lošinjani moći priuštiti tek 70-ih godina zahvaljujući ponovnom procvatu turizma. Fotografiranje postaje strast, izazov, čemu znatno doprinose i prvi fotografski tečajevi koje je 60-ih godina za učenike osnovne škole organizirao i vodio profesor Ivo Baotić.
Početkom 70-ih više amatera u svojim domovima uređuje foto-laboratorije (Anton Plešić, Drago Škvorc, Anđelo Delač), a Anton Vunić je svoj foto-laboratorij uredio u kabini «Marine», broda na kojem je tada plovio. Pokretanje «Otočkog vjenika», lokalnog časopisa koji izlazi i danas, dodatno ih je motiviralo u njihovim nastojanjima da populariziraju fotografiju, posebno među mladima. Kada je 1977. g. bila otvorena nova zgrada Pomorske škole, zahvaljujući tadašnjem ravnatelju Želimiru Vlašiću, u njoj je uređen i suvremeni foto-laboratorij. U desetak godina djelovanja Fotografske sekcije brojni lošinjski srednjoškolci ovdje su se po prvi puta susreli sa čarolijom fotoaparata i tamne komore. Tečajeve su vodili Anton Vunić, Anđelo Delač i Ivo Baotić.
Prva udruga lošinjskih fotografa i snimatelja amatera osnovana je početkom 80-ih godina pod nazivom Foto-kino klub Lošinj. Nažalost, njeno djelovanje je par godina kasnije naprasno prekinuto nesretnim poplavljivanjem klupskog foto-laboratorija na 3. katu zgrade tadašnjeg Narodnog sveučilišta (današnje palače Fritzy). Trebalo je proći preko 10 godina da neka nova generacija ljubitelja fotografije pokrene njegovo ponovno osnivanje, a i to je potrajalo par godina jer je paralelno s papirologijom i okupljanjem novih članova, trebalo pronaći i osposobiti prostor za djelovanje kluba, organizirati prve tečajeve i izložbe. Foto klub Lošinj konačno je i službeno osnovan 2003. godine.
Od tada FOTO KLUB LOŠINJ neprekidno i aktivno djeluje. Svake godine priređuje izložbe svojih radova a najzapaženija je godišnja izložbu koja se posljednjih 5 godina zove «Fiat lux» i simbolično se otvara se na Sv. Luciju. Svake godine se održi i barem jedan tečaj za početnike u digitalnoj fotografiji a savladavanje naprednijih
tehnika se organizira putem radionica. Sudjeluje se i prati brojne aktivnosti u Gradu Malom Lošinju koji uglavnom i financira djelovanje kluba. Broj aktivnih članova kroz sve ove godine se kreće između 15 i 25.
Unatoč svim nevoljama i preprekama, lošinjski foto amateri sačuvali su onaj duh koji nagoni sasvim običnog čovjeka u sasvim običan dan da sasvim nenadano zgrabi fotoaparat i otrči za svojim motivom, makar propustio dobar posao, zakasnio na sastanak ili ostao bez ručka. Svjetlost ne čeka, treba je uhvatiti da bi se njome moglo «svjetlopisati», tj. fotografirati
____________________________________________________________________
Autori izlagači:
Anton Kučić, Damir Ivošević, Danijel Radoslović, Dinko Dujmović, Enes Rizvić, Magrit Dittman Soldičić, Marija Vranek, Marina Kajkara, Mladen Fatuta, Mladen Matunci, Nadir Mavrović, Rubina Schicker, Stojanka Rizvić, Živko Žagar, Zorica Purić i Zoran Španja
Kontrasti Kontrasti. Suprotnosti. Razlike. Crno i bijelo. Dan i noć. Svjetlo i tama. Život i smrt. Udah – izdah. Opuštanje – stezanje mišića; srca. Kontrast kao ritam? Ritam čovjeka, puls života? Svijet i čovjek – množina i jednina. Kozmos i atom – malo i veliko. Sjeverni i južni magnetski pol – pozitivno i negativno. Kontrast kao zalog ravnoteže? Što je zapravo kontrast? Definicija pojma je poprilično jednostavna, no je li takav i njegov sadržaj? Sveobuhvatnost značenja koje taj pojam nosi u sebi je zapravo teško obuhvatiti. Nepojmljiv pojam. Oksimoron. Kontrast u samom kontrastu. Ako minus i minus daju plus, znači li i da je kontrast u kontrastu svojevrsno jedinstvo? Možda je kontrast neshvatljiv upravo zato jer je svuda oko nas, jer smo prožeti njime. Kontrasti su zakonitost prirode. Čovjek je dio prirode, stvoren po istim obrascima, poput uzorka koji se ponavlja u beskrajno velikim i beskrajno malim omjerima. Ako je čovjek dio prirode, a sve što on čini, čini po sebi i svojim mjerilima, onda su i njegova djela stvorena po istim pravilima. Princip kontrasta koji se nalazi u svemiru, ponavlja u nama samima i oponaša u ljudskim djelima? Zašto ne. Kontrast je i tema ovogodišnje izložbe Foto kluba Lošinj. Različitost prikazanih motiva svjedoči o njegovoj sveprisutnosti, tolikoj da ga često nismo ni svjesni jer je jednostavno – svakidašnji. Marijana Dlačić